O mucanju

Što je mucanje

Osoba koja muca točno zna što želi reći, ali joj govor u tom trenutku zastane, zapne ili se ponovi. Zastoj može biti kratak ili vrlo napet, a često ga prati osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim govorom.

Mucanje se razlikuje od osobe do osobe, a kod iste osobe mijenja se iz dana u dan i od situacije do situacije.

Kako se mucanje manifestira

Ono što čuju i vide drugi najčešće su:

• ponavljanje glasova, slogova ili cijelih riječi („ma-ma-mama”);
• produljivanje glasova („ssssunce”);
• blokovi – trenuci u kojima glas ne izlazi, iako se usta pripremaju za govor;
• popratna ponašanja: treptanje, napetost lica, pokreti glavom ili rukama, zastajkivanje i zamjena riječi.

To je, međutim, samo vidljiv dio. Mnogo veći dio mucanja drugi ne vide: strah od govornih situacija, napetost, sram, izbjegavanje riječi i situacija te napor koji osoba ulaže da mucanje sakrije.

Što uzrokuje mucanje

Točan uzrok nije u potpunosti poznat. Istraživanja upućuju na kombinaciju čimbenika: nasljedne sklonosti, razlika u načinu na koji mozak obrađuje govor te razvojnih i okolinskih utjecaja. Mucanje je češće u obiteljima u kojima već ima osoba koje mucaju.

Mucanje ne uzrokuju loš odgoj, strah, stidljivost ni nervoza, iako stres i pritisak mogu mucanje pojačati.

Mucanje kod djece

Mucanje se najčešće javlja u predškolskoj dobi, dok dijete uči govoriti. Kod dijela djece nestane samo od sebe, a kod dijela ostaje. Zato je dobro ne čekati dugo ako ste zabrinuti.

Razgovor sa stručnjakom (logopedom) preporučuje se osobito ako mucanje traje dulje od nekoliko mjeseci, pojačava se, dijete pokazuje napetost ili frustraciju zbog govora ili izbjegava govoriti.

Mucanje u odrasloj dobi

Odrasle osobe koje mucaju često se svakodnevno suočavaju s odlukama koje drugi ni ne primjećuju: hoću li se javiti na telefon, predstaviti se, naručiti u kafiću, javiti se na sastanku. Mnogi se zato prilagođavaju – biraju druge riječi, šute ili izbjegavaju situacije – i tako mucanje postaje manje vidljivo, ali teže za nositi.

Mucanje može utjecati na školovanje, posao i odnose, ali ne određuje što osoba može postići. Mnogi ljudi koji mucaju žive ispunjen život i komuniciraju otvoreno.

ARTS® – terapijski pristup mucanju

ARTS® (Avoidance Reduction Therapy for Stuttering) je terapijski pristup prof. Vivian Sisskin koji ne cilja na savršeno tečan govor, nego na manje izbjegavanja, straha i srama te na slobodnu, ugodnu i otvorenu komunikaciju.

Kako možete pomoći

Kad razgovarate s osobom koja muca:

• slušajte što osoba govori, a ne kako govori;
• pričekajte, ne dovršavajte rečenice umjesto nje;
• održavajte kontakt očima i govorite smireno;
• izbjegavajte savjete poput „opusti se”, „usporite” ili „udahni”, jer mogu pojačati pritisak;
• ako ste roditelj, pokažite djetetu da je njegovo mucanje u redu i da ga volite i slušate jednako.

Gdje potražiti pomoć

Prvi korak je razgovor s logopedom koji ima iskustva s mucanjem. Podrška postoji i za odrasle i za obitelji: Udruga Horizonti glasa povezuje osobe koje mucaju, njihove bližnje i stručnjake, a redovito organizira grupu podrške i predavanja.

Saznajte više:

• O udruzi Horizonti glasa
• Javite nam se